SAP-ova povijest

te divne 70-te

1972.
• Pet bivših IBM-ovih zaposlenika (Dietmar Hopp, Hans-Werner Hector, Hasso Plattner, Klaus Tschira i Claus Wellenreuther) pokrenuli su poduzeće nazvano SAP Sistem analiza i programski razvoj. Njihova je vizija: razvijati standardni aplikativni softver za poslovne obrade u realnome vremenu.
Kao privatno poduzeće, tvrtka ima sjedište u Weinheimu u Njemačkoj, a glavni ured u obližnjemu Mannheimu, no petorica osnivača najčešće su u računalnim centrima svojih klijenata.
Prvi softverski programi, koje je izradio pridošlica SAP, bili su pisani poglavito noću i vikendom, primjerice u ICI-ju (Europa), prvome klijentu.

1973.
• Prvi financijski računovodstveni softver je gotov te tvori osnovu za kontinuirani razvitak ostalih softverskih komponenti onoga što će kasnije postati poznato pod nazivom "R/1 System".

1974.
• Tržište zahtijeva tehničke modifikacije postojećega softvera. Softverski programi sada rade na operativnome sustavu OS.
• Zaposlenici poput Jürgena Hachenbergera i Paula Neugarta sada su odgovorni za 40 klijenata.

1975.
• Sazrio je sustav za upravljanje materijalima (RM). Integracija, koja će kasnije postati zaštitnim znakom SAP-a, sada je uočljiva - podaci o upravljanju materijalima prenose se izravno u financijsko računovodstvo. Fakture se verificiraju i postavljaju u jednome potezu.

1976.
• Poduzeće SAP GmbH Systeme, Anwendungen und Produkte in der Datenverarbeitung nastaje kao pomoćna tvrtka za prodaju i marketing. Pet godina kasnije, privatno poduzeće osnovano 1972. raspušta se i njegova se prava prenose na SAP GmbH.
• SAP-ovi zaposlenici opuštaju se na tjednoj nogometnoj utakmici petkom (foto: Dietmar Hopp nosi ICI-jev dres).

Jednako su popularni turniri s kolegama i klijentima (foto, sredina: Hasso Plattner)

1977.
• Sjedište poduzeća seli iz Weinheima u Walldorf.
• Po prvi put SAP instalira svoj sustav kod klijenta izvan Njemačke - Nattingsdorfer Papierfabrik, tvornica papira, i OKA Linz, energetsko poduzeće, oboje iz Austrije.

1978.
• SAP sada ima 50 zaposlenih koji rade s klijentskom bazom od 100 poduzeća.
• Dovršena je prva verzija SAP-ova softvera za financijsko računovodstvo na francuskome jeziku, kao korak dalje u internacionalizaciji
• Temeljito ispitivanje IBM-ove baze podataka i sustav kontrole dijaloga pokreću preispitivanje SAP-ova softvera: rođen je SAP-ov R/2.

1979.
• SAP-ov prvi "razvojni centar" još je uvijek smješten u unajmljenome prostoru. Međutim, već su počeli radovi na prvoj fazi izgradnje glavne zgrade poduzeća.

proboj 80-tih

1980.
• SAP seli u prvu vlastitu zgradu u Max-Planck-Strasse u Walldorfskoj industrijskoj zoni. Prostor za razvitak softvera sa svojih 50 monitora sad je pod jednim krovom.
• Pedeset od 100 najvećih njemačkih industrijskih poduzeća već su SAP-ovi klijenti.
• Suosnivač Claus Wellenreuther napušta SAP iz zdravstvenih razloga.

1981.
SAP se prvi put pojavio na konferenciji Systems u Münchenu u Njemačkoj.
• Sustav SAP R/2 postigao je visoku razinu stabilnosti prethodne generacije programa. Poboljšani mainframe rezultati omogućavaju poduzeću proširenje baze klijenata.

1982.
• U 10. godini svojega poslovanja SAP broji 100 zaposlenih.
• SAP-ov softver radi u 236 poduzeća u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.

1984.
• U Bielu u Švicarskoj osnovan SAP (International ) AG radi koordinacije poslova u inozemstvu.

1985.
• SAP-ov računalni centar sada ima tri IBM-ova mainframe računala i jedno Siemensovo računalo.
• Poduzeća u zemljama Beneluksa, Danskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Kanadi, Kuvajtu, Austriji, Švicarskoj, Španjolskoj, Južnoafričkoj Republici, Trinidadu, te Sjedinjenim Državama sada koriste SAP-ov standardni softver.

1986.
• SAP osniva svoju prvu podružnicu za jednu stranu zemlju u Austriji.
• Prva ispostava otvara se u Ratingenu kraj Düsseldorfa u Njemačkoj.
• Poduzeće se po prvi put pojavljuje na softverskoj konferenciji CeBIT u Hannoveru u Njemačkoj.
• Prihodi dostižu 100 milijuna DM prije nego što je to bilo očekivano.
• SAP povećao temeljni kapital s 500.000 DM na 5,000.000 DM.
• Poduzeće instalira IBM-ovo računalo sa 64-megabajtnom memorijom u Walldorfu - ulaganje vrijedno oko 7 milijuna DM.

1987.
• Priprema zemljišta za SAP-ov centar za obuku u industrijskoj zoni u Walldorfu. Nastavlja se dogradnja zgrade na Max-Planck-Strasse - to je sad već peta faza proširenja.
• Standardizacija izrade softvera potakla je SAP na razvitak nove generacije softvera: rođen je SAP R/3.
• 850 poduzeća sada koristi standardni softver made in Walldorf. Šezdeset od 100 najvećih njemačkih poduzeća koristi SAP.

1988.
• U kolovozu SAP GmbH postaje SAP AG. Od 4. studenoga na burzama u Frankfurtu i Stuttgartu kotirano je 1,2 milijuna dionica poduzeća.
• Širi se SAP-ovo međunarodno poslovanje; osnivaju se podružnice u Danskoj,
Švedskoj i Italiji.
• Dow Chemicals postaje 1000-ti SAP-ov klijent.
• SAP otvara podružnicu SAP North America Inc. u Filadelfiji (Pennsylvania)
• SAP-ov Izvršni odbor službeno otvorio Međunarodni centar za obuku u Walldorfu

1989.
• SAP predstavio svoje novo korisničko sučelje za sustav SAP R/2. Novi alati poput
programskoga jezika ABASP/4 omogućavaju novi razvitak. Počinje se nazirati SAP R/3.
• SAP održao svoju prvu skupštinu dioničara u Karlsruheu.

daljnji razvoj 90-tih

1990.
• SAP-ov dionički kapital doseže 85 milijuna DM nakon emisije povlaštenih dionica.
• Gospodarska i monetarna unija s Istočnom Njemačkom i kasnije ujedinjene otvaraju SAP-u novo tržište.
• SAP otvara podružnicu u Berlinu.
• U suradnji sa Siemens Nixdorfom i Robotronom osniva se SRS.
• SAP ulaže više od 109 milijuna DM u istraživanje i razvitak.

1991.

• SAP-ov softver po prvi put instaliran u Japanu.
• 2.225 klijenata u 31 zemlji sada koristi SAP-ov standardni softver.
• SAP-ov Izvršni odbor kojega tvore suosnivači Dietmar Hopp, Hasso Plattner, Hans-Werner Hector i Klaus Tschira, proširen je Henningom Kagermannom početkom 1991, i Hansom Schlegelom početkom travnja 1992. do prosinca 1993.

1992.
• SAP R/3 pušten u prodaju na tržištu. Koncepcija klijent/server, ujednačen izgled grafičkih sučelja, dosljedna uporaba relacijskih baza podataka te sposobnost rada na računalima različitih providera nailazi na opće odobravanje.
• SAP slavi svoju 20-tu obljetnicu - službeno otvorenje novoga prodajnoga i razvojnoga centra (EVZ), zaposlenici slave.

1993.
• SAP počinje suradnju s Microsoftom, najvećim svjetskim ponuđačem softvera.
• Izgradnjom razvojnog centra u Foster Cityju u Kaliforniji (SAD) SAP dobiva lokaciju u blizini Silikonske doline.
• SAP 1. siječnja proširuje svoj Izvršni odbor Peterom Zenckeom.

1994.
• Na tržište izlazi SAP R/3 za Windows NT.
• IBM, dugogodišnji SAP-ov partner, uvodi SAP R/3 u globalnu primjenu za upravljanje svojim poslovanjem. Ugovor s IBM-om najveći je u povijesti SAP-a.
• S više od 4.000 poduzeća kao klijentima i prihodom od 1,8 milijardi DM SAP postaje jednim od vodećih svjetskih ponuđača standardnoga aplikativnoga softvera.

1995.
• Tehnološki div Microsoft primjenjuje SAP R/3. SAP-ove dionice kotirane su na Njemačkoj burzi (DAX) te s najnižom nominalnom vrijednošću od 5 DM postaju iznimno popularne.
• Hans-Werner Hector prelazi iz SAP-ova izvršnoga odbora u SAP-ov Nadzorni odbor iz osobnih razloga.

1996.
• Još tri člana imenovana u SAP-ov Izvršni odbor: Claus Heinrich, Gerhard Oswald i Paul Wahl.
• Bill Gates posjetio SAP.
• 1.089 novih klijenata koristi SAP R/3. Do kraja godine SAP R/3 instaliran je na više od 9.000 sustava širom svijeta.

1997.
• SAP slavi 25. obljetnicu.
• Hasso Plattner postaje supredsjednikom i direktorom SAP AG.

1998.
• SAP kotiran na Njujorškoj burzi (NYSE). Dana 3. kolovoza 1998. slova S-A-P po
prvi put se pojavljuju na”velikoj ploči” NYSE, najveće burze na svijetu.
• Dietmar Hopp i Klaus Tschira prelaze iz SAP-ova Izvršnog odbora u SAP-ov
Nadzorni odbor.
• Hanning Kagermann postaje supredsjednikom i direktorom SAP AG.

1999.
• U svibnju supredsjednik i direktor Hasso Plattner najavljuje strategiju mySAP.com, naviještajući početak novoga smjera poduzeća i njegova proizvodnog programa.

2000. do 2002.

2000.
• Više od 10 milijuna korisnika svakodnevno radi sa SAP-ovim rješenjima. Sada postoji 36.000 instalacija širom svijeta, 1.000 partnera, 22 industrijska poslovna rješenja i 13.500 klijenata u 120 zemalja.
• SAP je treći po veličini svjetski prodavatelj softvera.

2001.
• Werner Brandt pridružuje se SAP-ovu Izvršnome odboru 1. veljače 2001. preuzevši
odgovornost za financije poduzeća.
• Na TechEd-u u Los Angelesu početkom studenoga Hasso Plattner predstavlja novu arhitekturu elektroničkog poslovanja, mySAP Technology, koju karakterizira “otvorenost i integriranost”.

2002.
• U siječnju dva nova upravna odbora pomoći će osigurati potporu u donošenju
strateških odluka poduzeća: Terenski upravni odbor zadužen je za sve aktivnosti prema klijentima, a Odbor za tehnologiju proizvoda povezuje razvojna područja i njihove aktivnosti pod istim okriljem.
• U siječnju poduzeće osniva globalnu konzultantsku jedinicu, Organizaciju za globalne
profesionalne usluge za vođenje svih globalnih i strateških projekata.
• U ožujku SAP najavljuje svoju novu inicijativu za mala i srednja poduzeća.